Blog : Uncategorized

Cirkularna ekonomija u poljoprivrdnoj proizvodnji

Cirkularna ekonomija u poljoprivrdnoj proizvodnji

Od poslednje industrijske revolucije, privredne delatnosti  se posmatraju kao proces koji podrazumeva eksploataciju dostupnih prirodnih resursa, njihovu preradu, oblikovanje u finalne ili poluproizvode, distribuciju i upotrebu i, konačno, odlaganje. Takav model privređivanja je prepoznat kao „linearni model privrede“, u kojoj glavna paradigma glasi: uzmi – napravi/koristi – odloži. Sa napretkom društva i povećanjem standarda, koji se danas meri stopom BDP-a, paralelno raste i upotreba prirodnih resursa i energije. Dakle, u linearnom modelu ekonomije, nakon isteka „životnog veka” proizvoda, isti se dugo vremena odlagao na deponije.

Cirkularna ekonomija je zadnjih godina postala posebna ekonomska praksa. Prema definiciji i principima cirkularne ekonomije održivost se zasniva na maksimalnom i racionalnom krišćenju resursa. Obješnjeno jednostavno, cirularna ekonomija je buduća ekonomija, a odgovor je na rastuće potrebe čovečanstva koje moraju postati što održivije.

Principi cirkularne ekonomije se zasnivaju na takozvanom regenerativnom sistemu upotrebe proizvoda. U njih su minimalno uloženi resursi, energija, imaju minimalnu otpadnu vrednost, kao I smanjenu emisiju štetnih gasova u toku njihovog stvaranja. Dakle to su proizvodi koji su napravljeni kako bi njihov vek upotrebe bio dug, proizvodi koji su održivi i teže da nemaju negativan uticaj na životnu sredinu. Oni mogu biti popravljani, redizajnirani ili reciklirani i na taj način ono što je u njih uloženo u vidu resursa, materijala, energije ili pri upotrebi, nema negativan uticaj na životnu sredinu i ekosisteme.

Korišćenje resursa u poljoprivredi je naročito značajno kroz principе cirkularne ekonomije iz više razloga. Prvi i osnovni je činjenica da je poljoprivredna proizvodnja jedan od najvećih zagađivača na planeti. Zapravo, delatnosti i tehnologije koje se primenjuju u poljoprivrednoj proizvodnji, od koriščenja hemijskih sredstava u povrtarstvu, voćarstvu i ratarstvu, pa sve do emisije metana u stočarskoj proizvodnji predstavljaju izvore velikog dela zagađenja voda, zemljišta i vazduha.

Drugi bitan razlog uvođenja poljoprivrede u cirkularne ekonomske principe je taj da poljoprivreda sama po sebi daje proizvode za korisnike i proizvode koje koriste druge industrije, bilo da ostaju u domenu poljprivredne proizvodnje u nekom drugom proizvodnom sektoru. Dakle, poljoprivreda je vrlo pogodna za prevođenje u principe cirkularne ekonomije, odnosno većim delom svojih proizvodnih tokova ona i funkcioniše na taj način.

Cirkularna ekonomija u Srbiji je novi pojam. Javnost se tek upoznaje sa principima i primerima ovog progresivnog pristupa. Ono što je sigurna činjenica je potencijal razvoja cirkularne ekonomije u poljoprivrednoj proizvodnji Srbije velik, jer je podizanje infrastrukture u poljoprivredi u toku, uz pomoć predpristupnih fondova Evropske Unije, kao i nacionalnim programima. U tom smislu ključnu ulogu imaju nacionalni standradi i propisi koji se tiču zaštite životne sredine i kontrole proizvodnje, koji moraju biti usaglaašeni sa principima cirkularne ekonomije. Obzirom da ovim dugim tranzicionim promenama imamo obavezuda rekonstrujišemo i pravni sistem naše zemlje, ovo može biti ključni momenat za usvajanje novih vrednosti koji će biti obaveznei propisane, pa nas odvesti korak ispred ostalih zemalja u okruženju u pogledu primene principa cirkularne ekonomije.

Kako bismo došli do efikasnih pravnih regulativa moramo kao pojedinci shvatiti šta one regulišu, odnosno biti dosledni njenih primena,kako bismo imali prave rezultate. U tom smislu velike su razlike u shvatanju uticaja poljoprivrede u različitim područjima Srbije. Savesna upotreba svih hemijskih preparata, uključujući i veštačka đubriva, moraju biti imperativ svih proizvoača, ne samo zbog prinosa koje su sezonska kategorija, već zbog budućeg planiranja proizvodnje, a u krajnjem rezultatu i očuvanju resursa i životne sredine.

U nekim predhodnim člancima smo spomenuli da je ustvari poljoprivreda kao delatnost vrlo negativno uticajna na životnu sredinu upravo zbog kruženja zagađujućih materija kroz ceo proizvodni sistem od zemljišta, izvorišta, kroz lanac ishrane, sve do čoveka.  Sistem proizvodnje u poljorivredi je vrlo integrisan po svim sektorskim proizvodnjama, pa je jako teško eliminisati greške, čak i u ciklusima koji su uspostavljeni po propisu, jer ukoliko se u blizini istih nalaze nesavesni proizvođači, vrlo je verovatno da će posledice takvog delovanja osetiti svi u okolini. Zbog toga je vrlo bitno uspostaviti sistem i kontrolu korišćenja svih inputa, kao i poštovanje principa cirkularne ekonomije.

Korišćenje energije u poljoprivredi, naročito energije iz fosilnih goriva je na veoma visokom nivou. Stoga treba intezivno uspostavljati nova rešenja i tehnologije, koja će zameniti postojeća i na taj način ostvariti značajne uštede resursa i smanjiti negativne uticaje i emisije.

GMC od skoro nudi rešenja, biodigestore, koja se tiču malih proizvodnjih kapaciteta električne energije na biogas, koja mogu biti implementirana u okviru poljoprivrednih farmi. Na taj način se ostvaruje značajna ušteda u potrošnji energije iz neobnovljivih izvora, što je jedan dobar primer u praksi i primeni cirkularne ekonomije.

Takođe, primenom standarizovanih proizvodnih ciklusa, smanjuju se rizici i izdaci, što je takođe bitna prepreka u održivosti konvencionalne poljoprivredne proizvodnje. Velike količine organskih otpada su još jedna stavka koji poljoprivredu mogu učiniti bližom održivosti, jer takvi otpadi mogu biti korišćeni u proivodnji komposta ili glistenjaka.

Upotreba vode, kao resursa je ogroman problem i racionalizacije su neminovne u svakom obliku organizovanja, u zatvorenim i otvorenim sistemima, u hidroponijama ili klasičnim zasadima, a za šta postoje šeme upotrebe, kao i sitemi koji racionalizuju potrošnju.

Principi cirkularne ekonomije su primenjivi naročito pri udruživanju poljoprivrednih proizvođača, odnosno ciklusa, što je svojstveno za manje procese proizvodnje, jer na taj način svi učesnici koriste resurse i materijale što daje udruženju ili zadruzi održivi koncept.

Vrlo je bitno da se u sektoru poljoprivredne proizvodnje, kao i prerade primarnih poljoprivrednih proizvoda intezivno radi na cirkulaciji resursa i materijala, jer sa povećanjem broja stanovništva, raste i potreba za hranom, što daje dodatan podstrek za iznalaženje rešenja koja koriste resurse na najbolji mogući način. Naš zadatak je da ono što od Planete uzmemo planeti i vratimo, jer nismo mipotrebni njoj, nego ona nama.

 

Finansiranje StartUp-ova u Srbiji

Finansiranje StartUp-ova u Srbiji

Savremena društvena zajednica podrazumeva rast i razvoj socijalnih i ekonomskih parametara u svakoj zemlji u razvoju. Društvo čine pojedinci, članovi zajednice, čiji je doprinos merljiv BDP. Kako ovaj tekst nije ekonomskog, već informativnog karaktera, pojednostavićemo objašnjenje: zajednica jača onda kada jača njena privreda. Dakle, privredna zajednica jedne države je oslonjena na mikro, mala, srednja preduzeća i na tzv. teškaše, velike koorporativne forme, sa posebnim značajem na mala i srednja preduzeća.

Strateški razvoj privrede uvek uključuje razvoj ovih subjekata, što je slučaj i u našoj državi. U proteklih par godina vrlo često je prisutan termin „Start Up“, kao  pojam za poslovni model u početničkoj fazi.To ne mora nužno biti pravno regulisana forma, može biti i ideja, ali pojam StartUp-a pre svega podrazumeva poslovni model koji je u periodu razvoja, analiza i početnog finansiranja. Neki parametri taj početnički period vremenski ograničavaju, najčešće na dve godine.

Finansiranje StartUp-ova od strane investitora, fondova i donatora,državnih institucija, mentora i drugih zainteresovanih strana ima uvek za cilj razvoj poslovnog modela. Kako bih potencijalnim korisnicima ovih sredstava približila mogućnosti za finansiranje njihovih ideja i proizvoda, iz ugla konsultanta i nekoga ko je prošao deo puta, reći ću Vam nešto više o izvorima koji trenutno finansiraju StartUp-ove u Srbiji.

Uvek priču o finansiranju StartUp-ova počinjem od finansiranja od strane Države Srbije, odnosno sredstava za samozapošljavanje. To su tzv. DEMINIMIS SREDSTVA, koja su ponuđena na korišćenje nezaposlenim licima, na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, uz obaveznu dvodnevnu obuku, koja obuhvata osnove poslovanja. Ova sredstva se nude na tri nivoa: na nivou Republike, direktno u NSZ-u, zatim na nivou AP Vojvodine, takođe informacije možete dobiti u filijalama na teritoriji Vojvodine, i na kraju, sredstva na lokalnom nivou, u iznosu koje opredeljuju same lokalne samouprave, a konkurse najčešće možete naći na zvaničnim stranicama lokalnih samouprava. Ukoliko imate održivu poslovnu ideju, koja se dokazuje kroz poslovni plan, nalazite se na evidenci NSZ i niste koristili neke druge oblike DEMINIMIS sredstava, vrlo je verovatno da ste pogodan kandidat. Sredstva su bespovratna, uz ugovornu obavezu koja podrazumeva vremenski minimum u kome privatni subjekt mora da bude aktivan, odnosno izmiruje poreze i obaveze prema državi.

Sledeći način finansiranja su grantovi, odnosno određene sume novca koje se konkursno dodeljuju, a kriterijume za njihovo dodeljivanje određuju same organizacije- donatori. Dakle da pojednostavim: imate poslovnu ideju koja je aplikativna na konkurs donatorske organizacije, ponoviću, prema kriterijumima koji sama organizacija utvrđuje, aplicirate i organizacija dodeljuje stredstva, koja su uglavnom namenska, npr. za razvoj prototipa ili kupovinu opreme. Karakteristika grantova je njihova namena, uglavnom se daje u najranijim fazama razvoja ideje i sredstva su bespovratna. Ugovorne obaveze su usko vezane za ciljeve same organizacije koja daje grantove, a mogu biti u vidu zapošljavanja, doprinosa zajednici, načina trošenja sredstava itd. Organizacije koje daju grantove mogu biti organizacije civilnog društva, fondacije, veliki privredni subjekti, i različite institucije koje se bave ekonomskim i društvenim razvojem.

Na domaćem tržištu (kažem tržištu, jer kad govorimo o privredi i finasiranje kroz razvoj moramo posmatrati kroz tržišne principe) zadnjih godina imamo nekoliko zapaženih konursa, koje, ako ste u fazi početnog razvoja svoje ideje, ne biste trebali da propustite. Jedan od konkursa koji svakako privlači najveću pažnju je „Pokreni se za posao“ koju sprovodi ENECA iz Niša, uz donacije Fonda Filipa Morisa kao najznačajnijeg partnera. Program je prisutan već nekoliko godina unazad,namenjen je početnicima, i koristi se uglavnom za finansiranje kupovine opreme. Ove godine prvi put je opredeljeno značajno više sredstava po projektu, do 10 hiljada dolara, a prema nezvaničnim informacijama, ove godine će po prvi put uslediti i drugi poziv u okviru jedne budžetske godine. Konkurs obuhvata prijavu uz biznis plan, za čiju izradu ne trebate biti finansijski ekspert,ali morate dokazati održivost cele ideje.

Jedan od konkursa koje bih takođe pomenula je i konkurs „Zelene ideje“  koju sprovodi Trag fondacija. Radi se o grantovima koji se dodeljuju kao nagrada za održivu poslovnu ideju za proizvod ili usluge koje imaju dodatnu tzv. zelenu vrednost, i kroz održivost doprinose razvoju lokalnih zajednica. Konkurs se objavljuje jednom godišnje, i na njega mogu konkurisati pojedinci, organizacije i pravna lica.

Još jedan sličan konkurs međunarodnog projekta Climate-KIC, jednom godišnje objavljuje konkurs za dodelu sredstava za StartUp-ove iz oblasti zelenih tehnologija za proizvode i usluge, posebno se obazirući na IT rešenja. Ovaj projekat s u Srbiji realizuje u saradnji sa Privrednom komorom Srbije.Pored ovih, postoji niz drugih međunarodnih projekata koje ulažu u ravoj poslovanja i prototipova a podrške se sprovode preko međunarodnih organizacija kao sto je USAID.

Razvojna Agencija Srbije je jedna od vodećih državnih institucija za podršku StartUp-ovima, pa kroz programe mentorstva i obuka pružaju besplatnu podršku svim početnicima u poslovanju tokom čitave godine,na teritoriji cele Srbije. Pored toga, prošlogodišnji ciklus podrške StartUp-ovima „Kreiraj život“ je jedan najpublikovanijih programa u prošloj godini. Novi programi, osim mentrorsta, trenutno nisu dostupni, ali su izvesni.

Fond za inovacionu delatnost, meni trenutno omiljen poziv za dodelu grantova za razvoj inovativnih proizvoda i usluga, MINI GRANTS PROGRAM-Program ranog razvoja, realizuje ova institucija i strani razvojni fondovi. Namenjen je razvoju pravnih lica ili tzv.spinova pravnih lica, inovativnih proizvoda i usluga, a po projektu je moguće povući do 80.000 eura (učešće fonda do 85%)

Kreditiranje StartUp-ova u Srbiji je moguće na nekoliko načina. Nažalost, ne možemo se pohvaliti povoljnom politikom finansiranja početnika iz izvora poslovnih banaka, zapravo u Srbiji samo jedna banka kreditira StartUp-ove, a to je Erste Bank AD, kroz program finansiranja početnika, do druge godine poslovanja „Korak po korak“. Kredit možete da dobijete ukoliko imate biznis plan za održivu poslovnu ideju, koju dokazujete biznis planom, a sredstva su namenska i kreditiranje se vrši plaćanjima dobavljača po predračunima. Ono što je bitno za ovu vrstu kreditiranja je da Vam nisu potrebna jemstva, grejs period je do 12 meseci, a kamata je znatno niža u odnosu na kratkoročne kredite namenjene pravnim licima.

Još jedna vrsta kreditiranja koja je moguća kreditima iz poslovnih banaka je posrednički, preko Garancijskog fonda Vojvodine, koja procenom poslovnog modela daje bankarsku garanciju, pa je rizik za poslovne banke manji.

Fond za razvoj je takođe predstavio program finansiranja StartUp-ova, sa 30% bespovratnih sredstava, na period otplate do 5 godina, i kamatom od 1,5 % uz obezbeđenje bankarske garancije ili 3% drugim sredstvima garancije kredita.

I za kraj bih izdvojila, kao poseban primer, finansiranje u StartUp-ove u poljoprivredi za mlade od 18-40 godina, za koje je trenutno otvoren konkurs u Pokrajinskom sekretarijatu za poljoprivredu, u iznosu do 500.000 dinara po projektu.

Lična poruka: Iz ugla jednog malog konultanta, iza kojeg stoje dobri mentori, nadam se da sam vam predočila bar neke od mogućnosti kako da odmah krenete u neke nove pobede sa manje straha, i nešto više informacija. Put nije lak, ali nije nesavladiv, zato svoje ideje stavite na papir i pobeda je već krenula J Pozdrav!